10 Dezembru 2007
Timor-Leste sente orgullu hodi hola parte iha rai balun deit iha mundu ne’e, nebe ratifika hotu kedas ona konvensaun internasional hitu ba Direitu Humanu.
Ita adere ba konvensaun sira ne’e ba promosaun no mos ba defeza ema sira nian, ita aprezenta tiha ona relatóriu substansial ida, nebe kumpri tuir dispozitivus nebe previstu tiha ona iha konvensaun sira ne’e, no ita mos iha ona relatóriu ba dala rua nebe prontu no aprovadu ona, nebe ita sei hatan ba Nasoes Unidas iha tempu badak mai.
Desizaun nebe hola tiha ona iha 2002, husi Estadu Timor, atu tuir onvensaun hitu ne’e mai husi ita nia konviksaun nebe respeitu Direitus Humanus no valor husi Direitus Humanus iha konstrusan sosiedade ida ho Justisa.
Desizaun husi ita nia Estadu atu moris husi respeitu ba valores Liberdade, Igualdade no ba Justisa, respeitu ida ke iha abut ba ita nia istória luta ba libertasaun no ba direitus Timor oan sira nian.
Hau halo hotu ona no sei kontinua atu halo nafatin – hanesan Prezidente no mos hanesan sidadaun ida – atu bele hakat liu difikuldade nebe ita nia Nasaun iha atu tenki kumpri obrigasaun hotu hotu kona-ba konvensaun Direitus Humanus.
Hanesan Prezidente no sidadaun simples ida iha Timor-Leste hau sente orgullu atu bele kontribui atu hari’i hau nia rai bazeia ba respeitu ba direitus hotu hotu, liberdade no mos ba garantia ba sidadaun sira. Atu ajuda hari’i rai ida nebe bazeia ba respeitu direitu moris no mos ba dignidade ema ne’e nian, no rekuza ba pena de morte, ba prizaun perpétua no ba formas violensia sira seluk husi Estadu kontra nia siadadun rasik.
Hau sente katak liu husi tinan 20 resin nebe ita luta no ita rezisti – iha perigu nebe boot liu no ho violensia nebe boot liu – sakrifisiu nebe vale, wainhira ita hari’i dadaun rai ida bazeia ba Liberdade, Igualdade no Direitu Moris no Dame.
Hau sente satisfasaun ida wainhira hari’i ita nia rai bazeia ba igualdade direitus entre mane ho feto, igualdade sidadaun iha lei nia oin, iha promosaun direitu labarik nian – ita nia sidadaun iha futuru.
Maibe hau mos hatene katak ita persiza tempu barak hodi fo garantia ba Direitus Humanus iha Timor-Leste.
Hari’i dadaun iha ruína nebe ema husik hela ba ita iha 1999, ita nia Estadu jovem bazeia ba Direitu no mos ba liberdade sivil no polítika, sem dúvida.
Maibe sei falta atu realiza direitu sosial no direitu ekonomiku barak.
Seidauk tan ita tenki halo hotu situasaun ida nebe todan liu tan hanesan kiak.
Ita sei falta atu halo konsolidasaun no estabilidade no dame. Ita sei falta atu fo garantia ba atmosfera konfiansa, atu bele dada emprezáriu sira, hodi bele ajuda kria barak liu tan empregu, liu liu ba sira nebe foin sa’e, no mos atu bele ajuda kria moris diak ba ema hotu hotu.
Loron-loron Ita mos tenke hari’i igualdade direitu ida ke boot liu entre mane ho feto. Ita mos tenke kombate violênsia doméstika. Ita tenki garante ita nia labarik oan sira nia edukasaun ida nebe diak liu tan, no direitu ba edukasaun sem violênsia.
Ita tenki servisu atu bele fo ita nia labaraik oan sira no ba ita nia foin sa’e sira oportunidade dezenvolvimentu ekilibradu barak liu tan no mos ba promosaun ekonómika no sosial.
Iha loron Direitus Humanus ne’e, hau husu ba povu Timor-Leste, ba mane no feto sira, ba profesor sira, ba foin sa’e sira, atu bele fo, loron loron, imi nia kontribuisaun husi imi nia ezemplu nebe diak, atu bele rejeita violênsia.
Hau hakarak husu ba povu atu bele kontribui, iha aldeia, iha eskola, iha merkadu, iha familia nia let, iha sirkunstânsias hotu hotu, ba vida ida ke trankuila no la iha violênsia iha imi nia komunidade laran.
Respeita diak liu tan Direitus Humanus iha ita nia rai laran, hanesan servisu ida ke labele sai governu nian deit. Nia hanesan Governu nia dever, maibe hanesan mos dever ba povu hotu hotu. Ita so bele hadian ita nia rai nia vida diak liu tan, liu husi ajuda husi parte hotu hotu.
Hanesan Presidente da República hau reafirma kompromisu sagradu atu hala’o knar ba hau nia mandatu, iha hau nia vida hanesan sidadaun simples ida, hau sei kontinua hodi halo esforsu hotu, hodi bele promove respeitu ba Direitus Humanus, inklui mos direitus ekonómiko, sosial no kultural, ba Timor oan tomak.
Hau sei konta ho imi nia ajuda, ha hafoun fila fali hau nia kompromisu atu servisu sem deskansu atu bele iha fim ba violência, ba dame, be eliminasaun Pobreza. Atu konstrui Nasaun livre husi Kiak sei sai difísil liu knar ida ke difisil liu iha area Direitus Humanus.
Atu konstrui nasaun ida livre husi kiak no nasaun ida ho dame no trankilidade sei sai objektivu atu ita hetan: hanesan eransa nebe, ho firmeza no ho servisu, ita bele husik hela ba ita nia oan sira nia jerasaun.
Ba ida ne’e, ita tenki servisu hamutuk atu halo Timor-Leste sai Nasaun ida ke diak liu tan.
Monday, December 10, 2007
Subscribe to:
Post Comments (Atom)
No comments:
Post a Comment